Leteći “ukrasi”

Leptiri

U planinarenju često vrijedi ona da se najljepše stvari događaju i dožive na putu do vrha ili nekog cilja. Shodno tome imamo privilegiju da nam u šetnjama prirodom društvo prave pravi leteći “ukrasi”. Ta mala stvorenja pravi su melem za oči. Iako ih gledamo i divimo im se često o njima ne znamo čak niti osnove. U ovom članku pokušat ćemo proći malo osnova te ćemo pokazati dio leptira iz kolekcije planinarskih fotografija koje smo susretali diljem naše prekrasne domovine.

U svijetu je u posljednjih 200-tinjak godina proučavanja prepoznato oko 255 000 – 265 000 vrsta leptira u preko 126 porodica. U Hrvatskoj je zabilježeno preko 4000 vrsta leptira od čega 196 danjih.

Leptire tradicionalno dijelimo, prema razdoblju aktivnosti, na vrste koje su aktivne danju – danje leptire (lat. Rhopalocera, engl. butterflies) i vrste koje su aktivne noću, u sumrak ili danju – noćne leptire (lat. Hete-rocera, engl. moths). Naime, skupina noćnih leptira obuhvaća vrste koje dijelimo u dvije podskupine: vrste aktivne u sumrak i noću – tzv. pravi noćni leptiri (engl. moths) i tzv. vrste aktivne danju tj. noćni leptiri koji su aktivni danju (engl. day-flying moths). Smatra se da samo oko 10 posto leptira na svijetu pripada skupini danjih leptira, dok su sve ostalo noćni. Teško je utvrditi točan broj vrsta danjih leptira u svijetu, ali se pretpostavlja da ima oko 17 280 opisanih vrsta. Europska fauna broji 576 vrsta danjih leptira, dok ih u Hrvatskoj ima 196.

Leptiri (Lepidoptera) su naziv dobili od dvije grčke riječi: lepis, što znači ljuščica i pteron, što znači krilo, koje opisuju građu najuočljivijegdijela tijela kod leptira- krila.

Iako je fauna danjih leptira Hrvatske dosta dobro poznata, još uvijek je moguć pronalazak poneke nezabilježene zavičajne vrste, a moguće i strane vrste koja se proširila na ove prostore, kao što je to bio pronalazak pelargonijinog plavca (Cacyreus marshalli) 2008. godine. Razlog velikom bogatstvu vrsta danjih leptira na ovim prostorima je postojanje velike raznolikosti staništa.

Vrste leptira

Ekipa s Mljeta – Žućak

Ekipa sa Mljeta
Ekipa s Mljeta

Ovu ekipa žućaka snimljena je na otoku Mljetu. Inače ti leptiri su raspostranjeni u većem dijelu Europe. Kod nas je svugdje raširen, uključujući i neke otoke. Ta vrsta spada u dnevne leptire.

 

 

 

 

 

Žumberački ljepotani – Danje paunče i Srebnopisana sedefica

 

Srebnopisana sedefica
Srebnopisana sedefica
Danje paunče
Danje paunče

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dva ljepotana snimljena na putu prema Svetoj Geri na Žumberku. Prvi bi bio Srebnopisana sedefica. Raspostranjen je u gotovo cijeloj Europi, Aziji i na sjeveru Afrike. Staništa su svijetle listopadne šume, rubovi šuma, šumske čistine, livade, od nizina do 1900 m nadmorske visine.

Drugi je Danje paunče (Aglais io L.) koji je raspostranjen u umjerenim područjima Europe i cijele Azije sve do Japana. Oba spadaju u dnevne leptere iz porodice šarenaca. Latinski naziv roda Aglais potječe od grčke riječi aglea (sjaj, raskoš, ljepota). U grčkoj mitologiji Agleja je bila božica vječne mladosti.

Sasvim obična ekipa s Dinare

U jednoj stanci na pohodu Dinarom društvo su nam pravili Obični plavci i Obični vratar. Nakon cjelodnevnih hodanja bespućima Dinare oni su bili pravo osvježenje.

 

Obični plavac
Obični Plavci s Dinare
Obični vratar
Obični vratar

 

 

 

 

 

 

 

 

Noćko s Medvednice

Danja medonjica
Danja medonjica

Danja medonjica srednje velik je leptir iz porodice medonjica (Arctiidae). Vrlo je prepoznatljiva vrsta. Prvi par krila ima izdužen oblik, a odlikuju se specifičnim tamnosmeđim i bijelim šarama. Drugi par krila crvene je temeljne boje, s tamnosmeđim šarama uz apikalne rubove krila. Prsa imaju slično obojenje prednjih krila, a zadak je žute boje s crnim točkama u sredini svakog kolutića. U mirovanju se vide samo prednja krila koja su položena poput krovišta. Kad poleti, ističu se upadljive boje stražnjih krila što bi trebalo upozoriti svakog napadača na nejestivost. Po aktivnosti spada u noćne leptire.

Ova medonjica primjećena je na Medvednici na potezu između sela Slani izvor i Slanog izvora.

 

 

 

 

Izvor tekstova i informacija:

https://www.priroda-psz.hr/images/publikacije/knjige/Terra_Papilonia_LQ.pdf

http://www.zagorje-priroda.hr/danja-medonjica1

https://www.plantea.com.hr/zucak/

http://prirodahrvatske.com/2018/11/23/leptiri-hrvatske/

https://www.plantea.com.hr/danje-paunce/

https://www.plantea.com.hr/obicni-plavac/

https://www.plantea.com.hr/srebnopisana-sedefica/

https://np-plitvicka-jezera.hr/jeste-li-ga-ih-vidjeli/